Na današnji dan pred 128 godina u Zagrebu je osnovan 1. Hrvatski automobilski klub, koji je po Statutu Hrvatskog auto i karting saveza uzet i kao dan krovnog sportskog automobilističkog udruženja u našoj zemlji. Dana 13. lipnja 1912. godine osnovana je Sekcija za automobilizam pri Hrvatskome športskom savezu i taj nadnevak se uzima za početak djelovanja strukovnoga saveza te športske grane. Nakon završetka rata 1948. godine osnovan je Auto-moto savez Hrvatske, a 5. listopada 1991. nakon osamostaljenja Republike Hrvatske osniva se Hrvatski auto i moto športski savez (HAMŠS). HAKS je osnovan 15. veljače 1997., nakon razdvajanja Hrvatskog auto i moto športskog saveza na Hrvatski auto i karting savez i Hrvatski motociklistički savez.
Prva automobilistička organizacija na ovim prostorima u svojim je pravilima donesenim 25. travnja 1906. godine propisala kako mu je svrha da bude društveno, strukovno te znanstveno sjedište za širenje i unapređivanje automobilskog sporta u Hrvatskoj. Za prvog predsjednika izabran je grof Rudolf Erdödy, za potpredsjednika pl. Franjo Aurel Türk, za tajnika Ferdinand Budicki, dok je blagajnik bio Julije Rudovits. Već iduće godine nakon osnivanja klub broji 18 članova.
Samo šest godina nakon osnivanja Hrvatski automobilni klub 8. rujna 1912, organizira veliku utrku dugačku 177,1 kilometar sa startom u Zagrebu, a vozilo se preko Ivanca i Varaždina natrag preko Sv. Ivana Zeline i Sesveta do Zagreba. Utrka je izazvala veliki interes ljubitelja automobilizma, a ponajviše pažnju žitelja kroz naselja kroz koja je utrka prolazila. Zanimljivo je da su se utrke na području današnje Hrvatske organizirale i ranije pa je tako 22. rujna 1902. godine priređena utrka Nica – Opatija. Ona je međutim jednim dijelom otkazana zbog sigurnosti, no kolona automobila iz mondenog je francuskog ljetovališta ipak stigla u našu Opatiju. Utrke su se u zaleđu Opatije, posebice na Učki organizirale i u sljedećih dvadesetak godina.
U turbulentnim političkim vremenima uvjetovanim promjenom država Hrvatski automobilni klub u nekoliko je navrata mijenjao imena i prestao postojati te se ponovno formirao, no ponovnu stabilnu organizaciju postavlja završetkom Drugog svjetskog rata. Pojavom sve većeg broja vozila na cestama jačale su i automobilske organizacije diljem zemlje. Auto-moto savez Hrvatske, koji je osnovan 1948. godine donio je novi zamah autosporta u našoj zemlji. Početkom pedesetih godina prošloga stoljeća u sklopu AMSH-a djeluje već devedesetak društava, a na cestama se vozi gotovo tri tisuće putničkih automobila.
Sedamdesetih godina uz masovnost sve se više razvija i vrhunski auto-moto sport. Ocjenske vožnje i auto reliji bili su najmasovniji, dok se usporedno razvijaju brdsko-brzinske i kružne utrke, a hrvatski automobilisti imali su vrlo značajnih uspjeha na prvenstvima bivše Jugoslavije te međunarodnim natjecanjima. U razdoblju od 1978. godine veliku ulogu u popularizaciji automoto sporta ima novoizgrađeni automotodrom “Rijeka” na Grobniku na kojemu se održavaju brojne domaće i međunarodne automobilističke priredbe.
Osamostaljenjem Republike Hrvatske auto i moto sportovi osnivaju se zasebno od Hrvatskog auto kluba 1991. godine, da bi se u veljači 1997. razdvojili u zasebne saveze.
Hrvatski auto i karting savez danas je punopravni član Svjetske automobilističke federacije (FIA-e), a trenutno broji 94 članica klubova.
